Najčešće pogreške u njezi dječje kože

Prevelika briga i želja roditelja da djeca budu čista, a time automatski zdrava i lijepe kože, često ima suprotan učinak

Jedna se stara izreka često spominje u dermatologiji: čistoća je pola zdravlja, a nečistoća ona druga polovina, koja koži daje otpornost.

Pretjerano kupanje

Promjenom higijenskih uvjeta života već nakon dolaska iz rodilišta nameće se potreba svakodnevnog kupanja. Izgled dječje kože nakon izlaska iz rodilišta (crvena koža prekrivena ljuskama) sugerira nam potrebu čestog pranja. Upravo iskustva roditelja koji nisu mogli odoljeti tom izazovu potvrđuju činjenicu da svakodnevno kupanje dovodi do isušivanja kože, posebice ako se za kupanje neštedljivo upotrebljavaju dječji šamponi, sapuni i gelovi.

Prvih nekoliko mjeseci preporučuje se kupanje samo mlakom vodom, bez sapuna i šampona, najviše 2-3 puta tjedno. Preporučena je temperatura vode 36-37 °C, a prostorije tijekom kupanja 24-25 °C. Neposredno nakon dolaska iz rodilišta preporučuje se suho pranje (uz pomoć vlažne gaze) dok pupak ne zacijeli.

U dobi od tri mjeseca, a katkad i ranije, možemo prepoznati ima li naše dijete suhu ili normalnu kožu. Ako je koža suha, ritam tjednog kupanja ostaje 2-3 puta tjedno, s tim što se preporučuje u kadicu s mlakom vodom dodati uljnu kupku. Suhu je kožu potrebno posebno njegovati, što znači nakon kupanja dodatno namazati preparatima za njegu suhe kože.

Upotreba šampona, krema i losiona ne preporučuje se u ranoj njezi dječje kože. Nanošenje preparata za njegu dječje kože treba biti u tankom sloju.

Saznajte više o prvom kupanju bebe!

Njega pelenskog područja

Pelensko je područje specifično zbog međusobnog djelovanja vlaženja kože, urina, stolice i trenja. Upravo je stoga važno tu regiju brižno njegovati.

Kako bi se spriječila pojava pelenskog dermatitisa, važno je taj dio tijela što je moguće duže u danu zračiti, što češće mijenjati pelene (svaka 3-4 sata) i izbjegavati primjenu vlažnih maramica, koje su nerijetko parfimirane – što je najčešća pogreška njege pelenskog područja.

U prvim tjednima života uputno je prati pelensko područje običnom vodom, a poslije blagim dječjim šamponima.

Tjemenica

Nerijetko se u liječenju tjemenice ljuske skidaju češljanjem i struganjem. Ne smijemo zaboraviti da je debljina kože djeteta četiri puta tanja od debljine kože odraslog čovjeka te da mehaničko skidanje ljusaka može dovesti do oštećenja kože. U liječenju tjemenice najučinkovitijim se pokazalo tijekom nekoliko sati (više od četiri sata) primijeniti “pakung” hidratantne kreme koji će osloboditi ljuske i omogućiti nam da ih nježnim pranjem vlasišta, koristeći se masnim šamponima, uklonimo.

Njega usne šupljine

Nakon obroka uputno je isprati usnu šupljinu vodom i po mogućnosti mehanički odstraniti ostatke hrane mokrom gazom. Higijena usne šupljine djeteta veoma je važna, kako zbog sprečavanja nastanka gljivične infekcije usne šupljine (soora), tako i radi stvaranja uvjeta za nicanje zdravih mliječnih zuba, koji su podloga zdravim trajnim zubima

… nastavak teksta čitajte na sljedećoj stranici…

Njega vanjskih zvukovoda

Česta je pogreška roditelja upotreba štapića za uši kod čišćenja vanjskih zvukovoda. Nakon kupanja djeteta dostatno je uške očistiti pamučnom krpicom.

Suviše odjeće na djetetu

Često roditelji imaju potrebu dijete odjenuti toplije nego sebe, unatoč tomu što se nalaze na istoj sobnoj temperaturi. Idealna temperatura sobe u kojoj boravi odjeveno malo dijete jest oko 22 °C.

Utopljavanjem se potiče znojenje, koje kod djece sklone atopiji uzrokuje iritaciju, svrbež i pogoršanje atopijskog dermatitisa, posebice u pregibima (vrat, laktovi, koljena).

Djecu je potrebno odijevati onako kako odijevamo sebe. Odjeća bi trebala biti pamučna. Vunu i sintetiku svakako bi trebalo izbjegavati, posebice u izravnom kontaktu s kožom.

Dijete i dim cigarete

Djeca ne bi nikada smjela biti u kontaktu s dimom cigarete jer on može potaknuti nastanak ekcema kod djece sklone atopiji (alergijskim reakcijama).

Sunce i dijete

Dijete do godinu dana ne smijemo izravno izlagati suncu, posebice ne između 10 i 16 sati. Koža malog djeteta nije u mogućnosti da poput kože odraslih nakon izlaganja suncu potamni i time aktivira vlastitu zaštitu od sunca, odnosno “suncobran”. Upravo ta činjenica roditeljima stavlja u zadatak potrebu i obvezu zaštite kože djeteta od sunca od najranije životne dobi. U toj se dobi kao zaštita od sunca preporučuje nošenje UV zaštitne odjeće, a otkrivene dijelove tijela treba namazati debljim slojem dječje kreme.

Preparati za zaštitu od sunca ne preporučuju se do godinu dana starosti.

S obzirom na štetne učinke sunca na očima, uputno je što ranije započeti s nošenjem zaštitnih naočala izrađenih od kvalitetne plastike.

dr. Ivana Manola, spec. dermatologije i venerologije

Preporučujemo

Pročitajte i:

Upute za ispravno održavanje platnenih pelena

Jedan od glavnih razloga zbog kojeg roditelji izbjegavaju platnene pelene je njihovo održavanje, međutim, to…

velicina rupice na dudi bocice

Znate li koju veličinu rupice na dudi bočice treba odabrati?

Različite veličine rupica na bočicama zamišljene su za različitu vrstu hrane. Koju veličinu rupice odabrati…

problemi sa spavanjem kod beba

11 stvari koje mogu ometati miran san naših malenih

Mnogo je razloga zašto naša djeca ne mogu uvečer zaspati ili zašto nemirno spavaju. Neke…

svakodnevno testiranje dude je vazno

Mame, testirajte dudu prije svakog davanja djetetu

Jeste li već čuli da bi bilo dobro provoditi ovaj test dude svaki puta prije…