Patronažne sestre

Neporocjenjiva su pomoć roditeljima. Pročitajte intervju s patronažnom sestrom Mare Županić o ulozi patronažne sestre prvih dana njege novorođenčeta kod kuće

Nakon dolaska iz rodilišta prva stručna osoba na koju se roditelji mogu osloniti jest upravo patronažna sestra. Doznajte što sve od nje možete naučiti, koliko je često pozvati… Na najčešća pitanja roditelja odgovara patronažna sestra Mara Županić.

Kako ste odlučili postati patronažna sestra?
Može se reći da je to bio splet različitih okolnosti. Nakon kraćega kliničkog iskustva i studija, upravo me interes za promjenom doveo u patronažnu djelatnost i zadržao me dugi niz godina. Danas, kada sam manje uključena u rad kao patronažna sestra zbog veće uključenosti u obrazovanju, mogu reći da je upravo to iskustvo bilo najvažnija karika u izgradnji moje profesionalne afirmacije.

Prolaze li patronažne sestre drukčiju edukaciju od ostalih medicinskih sestara?
U skladu s postojećim zakonima medicinska sestra kompetencije za rad u patronažnoj djelatnosti stječe završavanjem studija sestrinstva na dodiplomskoj razini (prvostupnica sestrinstva). Budući da je taj posao autonoman, poželjno je da medicinska sestra ima nekoliko godina kliničke prakse. S napretkom tehnologije i istraživanja u zdravstvu i stavovi u zdravstvenoj njezi neprekidno se mijenjaju sukladno novim spoznajama i preporukama. To za patronažnu medicinsku sestru znači da u vremenu stalnih promjena mora biti kritična i otvorena prema novim spoznajama te da im se mora prilagođavati. Nova znanja stječu se kroz različite oblike kontinuiranoga ciljanog usavršavanja. Kada sam prije mnogo godina počela raditi, strategije promicanja dojenja nisu bile tako snažne kao posljednjih dvadesetak godina. Danas zagovaramo prednosti dojenja na svim razinama zdravstvene zaštite te različitim programima, a promicanje dojenja jedna je od važnih primarno-preventivnih mjera za očuvanje zdravlja. Svaka patronažna sestra u sustavu prošla je neki oblik dodatnog obrazovanja kako bi usvojila nove spoznaje o prednostima dojenja i za majku i za dijete. Jednako je i s njegom djeteta. Od rođenja koža i osjećaj dodira igraju temeljnu ulogu u razvoju djeteta i osnova su odnosa između okoline, prije svega roditelja, i djeteta. Zato je bitno održavati dobru čistoću kože, ne samo zbog izbjegavanja kožnih problema koji mogu prouzročiti nelagodu nego i radi omogućavanja zdravog razvoja i komunikacije djeteta s okolinom. Često roditelji iz neznanja, a u dobroj namjeri, upotrebljavaju neprimjerene proizvode za njegu dječje kože. Danas je osnovno pravilo "manje je bolje", što znači da se pri odabiru posebnih prilagođenih preparata za njegu novorođenačke kože treba posavjetovati s patronažnom sestrom ili liječnikom.

Koje su osobine patronažne sestre?
Te su osobine ona osnovna načela sestrinske prakse kao što su cjelovitost, poštovanje, pravednost i jednakost. Humanost i altruizam duboko su ukorijenjeni u patronažnoj sestrinskoj djelatnosti te se bez humanističkih i etičkih načela ne može izgrađivati cjelokupan i partnerski odnos između patronažne sestre i roditelja, odnosno djeteta. Ulaskom patronažne sestre u obitelj u danima kada se svi ukućani privikavaju na novog člana obitelji i obveze koje dolazak prinove nosi, ona postaje pridruženi član obitelji. To znači veliku profesionalnu odgovornost i obvezu, ali i mogućnost za izgradnju sasvim drukčijeg odnosa, kao i zadovoljstva u radu.

Imaju li svi pravo na podršku patronažne sestre?
Najveća potreba za dolaskom patronažne sestre javlja se nakon izlaska majke i djeteta iz rodilišta. Dobra praksa govori u prilog tomu da upoznavanje majke sa "svojom patronažnom sestrom" treba biti za vrijeme trudnoće jer je patronažna sestra kompetentna skrbiti o ženi na način da provodi različite oblike zdravstvenog odgoja za npr. pravilnu prehranu tijekom trudnoće, upoznavanje i mjere ublažavanja normalnih smetnji u trudnoći, pripremu za porođaj i roditeljstvo i dr. Samo u Zagrebu na jedanaest lokacija svaki mjesec patronažne sestre provode trudničke tečajeve. Svi imaju jednako pravo na podršku patronažne sestre i pravo na neograničen broj dolazaka, u skladu s procjenom patronažne sestre i potrebama roditelja. Sve se više teži kontinuiranoj komunikaciji rodilišta i domova zdravlja kao matičnom kućom patronažne djelatnosti.

Koliko puta patronažna sestra obilazi nove roditelje?
Kućni su posjeti češći u prvim tjednima, osobito u prvim danima. Broj je dolazaka individualan, ovisi o potrebi. Uobičajeno su češći kod prvog porođaja jer je veća vjerojatnost da je majci bez iskustva teže nego majkama s iskustvom. Nakon prvog posjeta dogovara se, sukladno procjeni, svaki sljedeći dolazak. Ako je taj dogovoreni dolazak recimo za dva ili tri dana, a u međuvremenu se dogodi nešto neplanirano, moguće je nazvati patronažnu sestru i dogovoriti raniji dolazak. Roditeljima je pružena mogućnost dobivanja savjeta telefonski, na takav se način mogu riješiti neki problemi.

Koji su najčešći problemi zbog kojih roditelji trebaju patronažne sestre?
Imam dug staž u radu kao patronažna sestra, samim tim velika i raznolika iskustva najčešćih briga mladih roditelja. Problemi su individualni, no uglavnomse odnose na prehranu, odnosno poteškoće kod dojenja, njegu djeteta, odijevanje, spavanje, mijenjanje pelena, podrigivanje… Strahovi i problemi nisu prisutni samo kod roditelja, često bake i djedovi pokazuju veći strah i brigu. Strah je stvarni osjećaj nesigurnosti i generator nezadovoljstva. Ne možete ni zamisliti kako velik problem mladim roditeljima može biti na primjer kupanje djeteta, mijenjanje pelena, rezanje noktića i slično.

Imaju li roditelji mogućnost zvati patronažnu sestru i izvan uobičajenoga radnog vremena?
Na žalost, tijekom noći i neradnih dana patronažna služba nema organizirani oblik dežurstva. Nepisano je pravilo da je taj oblik komuniciranja dogovoren između roditelja i patronažne sestre u slučajevima velike potrebe. Nemali broj puta znala sam zvati majke u poslijepodnevnim ili večernjim satima, ako su u pitanju bila neka ozbiljna stanja, jer mi je bilo dugo čekati do sljedećeg dana.

Koliko vremena patronažne sestre provode na terenu?
U prosjeku se na terenu provodi 70 posto skrbi, a ostatak u zdravstvenim i drugim prostorima. Razlikuje se organizacija posla u ruralnim sredinama u odnosu na urbane. U vrlo naseljenoj gradskoj četvrti jednoj patronažnoj sestri "pripada" samo nekoliko ulica, dok u ruralnoj sredini, na otocima i u drugim manje naseljenim mjestima sestra pokriva jako velik teren. Primjerice patronažna sestra u Ličko-senjskoj županiji pokriva teren od 32 četvorna kilometra.

Na koji način promovirate dojenje?
Važno mjesto u promicanju dojenja zauzimaju Grupe za potporu dojenju (GPD), grupe samopomoći u kojima majke s iskustvom u dojenju pomažu majkama bez iskustva i svim drugim majkama koje doje, a trebaju pomoć, informacije, savjete, ohrabrenje i potporu za ustrajnost u dojenju. Patronažna sestra upućuje majke i trudnice u rad GPD-a, informira ih o mjestu i vremenu sastanka. Majkama prezentira rad, ciljeve i ulogu grupe. Nakon uključivanja u grupu majke i trudnice međusobno kontaktiraju na mjesečnim sastancima, osobno i telefonskim kontaktima. Članice i same uključuju nove majke u rad grupe zajedno s patronažnom sestrom. Iz redova najaktivnijih majki patronažna sestra bira voditeljicu grupe. Na ime voditeljice grupe patronažna sestra upućuje majke u rješavanju novonastalih problema vezanih za dojenje. Majke si međusobno pružaju emocionalnu potporu. Grupa osnažuje majku od negativnih utjecaja okoline i zato se mora kontinuirano sastajati. Majke se upućuju na grupu već po izlasku iz rodilišta.

Na koji se način služba patronažnih sestara modernizirala u posljednje vrijeme?
Kada je došlo do suradnje Hrvatske udruge patronažnih sestara i Albatros media, stvorili su se uvjeti za pripremu edukativnog priručnika "Moji prvi dani" koji čini dio projekta Moja mala sovica. Izrađena je internetska stranica www.mojamalasovica.hr, gdje roditelji mogu postaviti pitanje i dobiti odgovore od patronažne sestre i još mnogo toga. Preporučujem vašim čitateljima da pogledaju o čemu se radi. Ponuđena je i mogućnost internetskog komuniciranja putem Facebooka.

Dobivaju li sve rodilje ruksake Moja mala sovica? Što sadrži ruksak?
Cilj je projekta edukativno-darovateljskog karaktera. Osmišljeno je da svaka majka nakon izlaska iz rodilišta od svoje patronažne sestre dobije ruksak besplatno. Osim priručnika sadržaj je u obliku različitih poklona sponzora koji nisu u suprotnosti s promicanjem dojenja kao najboljim oblikom prehrane djece do šest mjeseci, a zatim uz nadohranu tijekom prve godine, s nastavkom tijekom druge godine i dulje. Cijeli projekt podržalo je i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, dok su recenzenti priručnika uvaženi stručnjaci/pedijatri i patronažne sestre. Ako nekome nije dostavljen ruksak, roditelji se sami mogu obratiti putem spomenute stranice ili Facebooka i zatražiti ga.

Koliko roditeljima znači podrška stručne osobe u prvim danima nakon dolaska bebe iz rodilišta?
Većinom su jako zbunjeni i podrška stručne i pouzdane osobe veoma je važna. Bitno je da nakon izlaska majke i djeteta iz rodilišta skrb patronažne sestre bude pravodobna i kontinuirana. Često ta podrška osnažuje mlade mame, ali i tate, da ustraju u onim presudnim trenucima kad se donose važne odluke vezane za promicanje svojeg i djetetova zdravlja.

Na koji sve način patronažna sestra pomaže novim roditeljima?
Patronažna zdravstvena zaštita jest preventivna, medicinsko-socijalna djelatnost s ciljem promicanja i očuvanja zdravlja pojedinca, obitelji i zajednice. Provode je patronažne medicinske sestre sa završenim dodiplomskim studijem sestrinstva po Programu mjera za djelatnost patronažne zdravstvene zaštite.

Patronažna zaštita novorođenčadi i babinjača provodi se kućnim posjetom patronažne sestre u obitelj. Optimalno je da prvi kućni posjet bude 1-2 dana nakon izlaska majke i djeteta iz rodilišta, a najkasnije do sedmog dana nakon porođaja. Sljedeći posjet u dobi novorođenčeta, odnosno u prvom mjesecu života djeteta, bit će 15 dana nakon porođaja, a prema potrebi majke i procjeni patronažne sestre i više puta. Patronažne sestre u prvom mjesecu života posjećuju dijete i majku prosječno 3-5 puta, ovisno o procjeni, potrebama i dogovoru s majkom.

Postupci koji se mogu očekivati s prvim dolaskom u kuću jesu:

  • sveobuhvatni pregled novorođenčeta po sustavima − refleksi, izgled kože, šupljine, fontanele, kukovi i stopala, spolovilo;
  • toaleta pupka;
  • savjeti za držanje i nošenje novorođenčeta;
  • poduka o položajima i ritmu spavanja;
  • njega kože i sluznice − edukacija majke za suho kupanje, zaštita pelenskog područja, pregiba;
  • presvlačenje i prematanje;
  • njega spolovila;
  • prehrana novorođenčeta i upute majci o pravilnom načinu prirodne i umjetne prehrane;
  • pomoć pri pravilnom postavljanju djeteta na dojku, edukacija o položajima dojenja;
  • poučavanje majke i drugih članova obitelji o važnosti i prednostima prirodne prehrane − dojenju.

Intervju s patronažnom sestrom Marom Županić preuzet je iz časopisa Moje dijete, ožujak 2012.

Preporučujemo

Pročitajte i:

Upute za ispravno održavanje platnenih pelena

Jedan od glavnih razloga zbog kojeg roditelji izbjegavaju platnene pelene je njihovo održavanje, međutim, to…

velicina rupice na dudi bocice

Znate li koju veličinu rupice na dudi bočice treba odabrati?

Različite veličine rupica na bočicama zamišljene su za različitu vrstu hrane. Koju veličinu rupice odabrati…

problemi sa spavanjem kod beba

11 stvari koje mogu ometati miran san naših malenih

Mnogo je razloga zašto naša djeca ne mogu uvečer zaspati ili zašto nemirno spavaju. Neke…

svakodnevno testiranje dude je vazno

Mame, testirajte dudu prije svakog davanja djetetu

Jeste li već čuli da bi bilo dobro provoditi ovaj test dude svaki puta prije…