Iako je vještina govora individualna, postoje neki pokazatelji koji roditelje mogu upozoriti na eventualna odstupanja od očekivanog razvoja. Neka djeca progovore kasnije od vršnjaka, pa su roditelji, najčešće nepotrebno, zabrinuti. Koja je to dobna granica do koje bi dijete trebalo pravilno izgovarati sve glasove? Dijete, tvrde stručnjaci, nakon treće godine ne bi trebalo izostavljati nijedan glas u govoru, iako ih naravno može zamijeniti ili krivo izgovoriti, a nakon pete godine trebalo bi sve glasove pravilno izgovarati. Dijagnozu nedovoljno razvijenog govora ili usporenog govorno-jezičnog razvoja postavlja logoped u slučaju da je djetetov govor značajno ispod normi za djecu iste dobi. Iako kašnjenje u govornom razvoju može biti simptom nekih drugih teškoća poput oštećenja sluha, autizma i sl. ne treba prerano i laički donositi zaključke, već se treba savjetovati sa stručnjacima. Ako postoje bilo kakve sumnje, dijete se upućuje na daljnju obradu. S obzirom na to da se govor posebno intenzivno razvija u prvoj godini života, evo što možete očekivati u tom razdoblju. Naime, u prva tri mjeseca djetetova života važno je pratiti smije li se dijete, vokalizira li, plače li zbog gladi ili boli, okreće li glavu prema izvoru zvuka. Roditelji čija djeca imaju do šest mjeseci neka obrate pozornost na gugutanje, na to gleda li dijete prema govorniku i prati li predmete koji su u pokretu.  Neprepoznavanje svojeg imena i neproduciranje mnogih glasova neki su znakovi koji mogu upućivati na probleme u djece u dobi od devet mjeseci.

1-6 mjeseci: dijete gugutanjem odgovara na sugovornikov glas.

6-9 mjeseci: brblja, glasanjem privlači pozornost, reagira na vlastito ime.

10-11 mjeseci: oponaša neke glasove, izgovara "mama", "tata" bez značenja, reagira na svakodnevne fraze.

12 mjeseci: govori "mama’ i "tata" sa značenjem, često oponaša dvosložne i trosložne riječi

Tekst: D. P,

Fotografija: Profimedia