U skladu s novim smjernicama može. Svatko može razviti alergiju na hranu, no one se najčešće javljaju u osoba koje imaju genetsku predispoziciju, pa tako dijete čiji je roditelj alergičan na neku namirnicu ima čak dvostruko veću mogućnost razvoja nutritivne alergije, dok se djetetu kojemu oba roditelja imaju alergiju vjerojatnost razvoja nutritivne alergije učetverostručuje. Na sreću, većina alergijskih reakcija na hranu nema teške posljedice, štoviše u većini slučajeva alergijske reakcije uglavnom su blage, a djeca ih često prerastu. Alergijska reakcija javlja se u roku od nekoliko minuta, a najjaču reakciju izazivaju kikiriki, orasi i indijski oraščići, zbog čije su konzumacije najčešće zabilježene reakcije osip, crvenilo, otok kože te suzenje očiju, nosa i otežano disanje, te u najtežim slučajevima oticanje i zatvaranje dišnih putova, što dovodi do anafilaktičkog šoka i potrebe za neodgodivom medicinskom intervencijom.

Do alergijske reakcije može doći konzumacijom bilo koje namirnice, no najčešće nastaju pod utjecajem najjačih alergena, tzv. Big 8. (kravlje mlijeko, jaja (bjelanjak), riba, soja, gluten, kikiriki, orašasto voće (orasi, lješnjaci, bademi...) i školjkaši.) Pokušaji smanjenja rizika od razvoja alergija uglavnom su podrazumijevali izbjegavanje i kasnije uvođenje namirnica svrstanih u skupinu alergena. Navedene su se namirnice posljednjih desetljeća savjetovale uvoditi što kasnije u prvoj godini, pa čak i u drugoj godini djetetova života. Međutim, najnovija istraživanja tvrde drugačije te europske smjernice ukazuju da kasni početak dohrane (iza 6. mjeseca djetetova života) i odgađanje uvođenja alergenih namirnica u prehranu, povećavaju rizik za nastanak i intenzitet alergijskih reakcija, osobito u djece koja u trenutku uvođenja alergenih namirnica nisu dojena. Kravlje mlijeko i druga mlijeka sisavaca i dalje se preporučuje uvoditi nakon navršene godine dana, dok druge alergene možete uvoditi kao i sve druge namirnice u dohranu, iznad 4. mjeseca djetetova života i ne preporučuje se odgađati njihovo uvođenje. Također, naglašena je važnost i dobrobit dojenja dok se uvode alergene namirnice u dohranu. Imunoprotektivne tvari iz majčinog mlijeka pomoći će kod uvođenja novih namirnica i štititi ga od izlaganja alergenima i razvoja ili jačine alergijskih reakcija. Ako ipak dođe do reakcija, roditelj se treba javiti pedijatru koji će na temelju jačine reakcije uputiti dijete na daljnju obradu, alergološka testiranja kako bi se utvrdio stvarni uzročnik i dijagnosticirala potencijalna alergija na određenu hranu.

Tekst: Karmen Matković Melki, dipl. ing. preh. teh., nutricionist Foto: Profimedia