Krizna razdoblja u dojenju

Postoji jedna važna i jednostavna istina koja bi svakoj majci s poteškoćama u dojenju mogla puno pomoći, a koju će sigurno čuti samo majke na grupama za potporu dojenju ili na SOS-telefonima za dojenje. Dojenje ima svoju dinamiku.

1. TRUDNOĆA Neke žene i prije trudnoće razmišljaju o budućem dojenju kao načinu kako žele jednoga dana hraniti svoje dijete. Ako žena o tome nije razmišljala prije, u trudnoći će zasigurno odlučiti hoće li ili neće dojiti. Zato se u trudnoći počnite informirati o prednostima dojenja, čitaje prigodnu literaturu i izgradite pozitivan stav prema dojenju.

Kako si pomoći? Najbolje savjete trudnica će dobiti na tečajevima za trudnice, a neke će se uključiti i u grupe za potporu dojenju i time dobiti vrlo korisne informacije o dojenju od patronažne sestre i iskusnih majki koje su dojile ili doje. Želite li učiti i pripremati se na dojenje, možete se u trećem tromjesečju trudnoće uključiti u rad jedne takve grupe. Potrebno je samo u svojem Domu zdravlja pitati za djelovanje grupe na tom području, ostvariti kontakt s patronažnom sestrom te se priključiti.

2. PRVA 24 SATA NAKON POROĐAJA To je ključno vrijeme za dojenje. U idealnoj situaciji majka će dojiti dijete neposredno nakon porođaja u samoj rađaonici. To je vrlo korisno za oboje. Dijete dobiva prvi hranjivi koktel nekoliko kapljica kolostruma, a majčine grudi rani poticaj za uspostavu laktacije. Što se podoj nakon porođaja ranije dogodi, prsa će brže početi stvarati mlijeko. Odgađanje dojenja ili hranjenje djeteta na bočicu može ugroziti buduće dojenje, bilo da prsima ne dajemo dovoljno poticaja za stvaranje mlijeka ili da ne praznimo prsa koja možda stvaraju dovoljne količine mlijeka, a koje se nakupljaju i izazvaju zastoje mlijeka i upale.

Kako si pomoći? Pokušajte u rodilištu saznati što više o dojenju prije svega kako postaviti dijete na prsa da ono dobro zahvati dojku i ne ošteti majčine bradavice. Nemojte da vas poteškoće obeshrabre i potaknu da odustanete od dojenja. Potpora dojenju u rodilištima postoji, posebice u “Rodilištima − prijateljima djece” u kojima su majka i dijete smješteni zajedno u sobi i ne odvajaju se. Zajednički boravak i dojenje kad dijete to traži važni su za uspješan nastavak dojenja i kod kuće.

3. DJETETOVA DOB: 1 - 2 TJEDNA

Ovo je razdoblje kad su majka i dijete već stigli kući iz rodilišta i pokušavaju se uskladiti u životnom ritmu. Sada majke obično osjete strah zbog nedovoljne količine mlijeka u prsima, a nerijetko su bradavice nadražene, osjetljive i bolne, što dodatno može prevagnuti protiv dojenja. Nema li potporu patronažne sestre i obitelji, majka bi mogla odlučiti prestati dojiti.

Kako si pomoći? Kod bolnih dojki i oštećenja bradavica (ragada) koje su sada najprisutniji problem često je razlog nepravilno stavljanje djeteta na prsa. Zato bi majci i novorođenčetu u prva dva dana nakon dolaska kući u posjet trebala doći patronažna. Ona će: savjetovati majku kako dojiti i upozoriti na pogreške kod dojenja po rasporedu, educirat će majku o njezi prsa i bradavica, pokazati povoljnije položaje za dojenje te utješiti majku koja se ne snalazi ili je zbog svega psihički uznemirena. Savjetujte se i s prijateljicama koje imaju iskustva s dojenjem ili nazovite SOS telefon za dojenje.

4. DJETETOVA DOB: 6 − 8 tjedana

Sada ste se i vi i dijete polako udomaćili kod kuće i sve sjeda na svoje mjesto. Dijete je lijepo napredovalo i dojenje je počelo funkcionirati, no nekako vam se posljednjih dana čini da je dijete uznemireno i gladno te na prsima plače i negoduje. Svaka će majka u toj situaciji pomisliti da nema dovoljno mlijeka.

Kako si pomoći? Dijete sada intenzivno raste i ima pojačan apetit. Količine mlijeka koje su majčina prsa do sada davala više nisu dovoljne pa dijete plačem i uznemirenošću pokazuje majci da treba još sisati. Češćim podojima prsa će se vrlo brzo prilagodili djetetovim novim potrebama i početi stvarati veće količine mlijeka. Mnoge majke se upravo u ovoj situaciji preplaše i za svaki slučaj pripreme djetetu i bočicu. To bi trebalo izbjegavati jer time ne dajete svojim prsima poticaj da stvaraju više mlijeka. Prsa tako ne povećavaju količinu mlijeka u skladu s djetetovim potrebama, a dijete sve radije prihvaća bočicu. Tu dojenje nepotrebno gubi bitku. Zato uvijek prvo pokušajtei češće dojiti, a tek zatim, ako se i nakon 48 sati dijete ne može zadovoljiti na prsima, pomoći si umjetnim mlijekom.

5. DJETETOVA DOB: 4 − 6 mjeseci

U ovom razdoblju djeca počinju s dohranom kašicama. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije s dohranom bi trebalo pričekati do 6. mjeseca, no ni to ne treba uzimati zdravo za gotovo. Radi se o okviru unutar kojeg majka treba promatrati pojedinačne potrebe svojega djeteta i prema tome početi s kašicama. Obično velika djeca zbog većih kalorijskih potreba ranije traže dohranu. Ako dijete dobro napreduje, dobar je okvir 5. mjesec, prije kojeg treba isključivo dojiti.

Kako si pomoći? Uvođenje dohrane nikako ne znači da majka treba prestati dojiti. Dapače, mlijeko i nadalje mora biti glavni izvor hrane. U ovom vam razdoblju grupa za potporu dojenju može biti velika potpora, posebice u savjetima koje namirnice pripremati, kako ih pripremati, kojim ih redoslijedom ponuditi i kako uz dohranu uspješno nastaviti dojiti.

6. DJETETOVA DOB: 12 mjeseci

Obično majke koje su zaposlene odluče dojiti do prve godine kada se vraćaju na posao. Na sreću, sada dijete kalorijske potrebe zadovoljava raznolikom prehranom pa dojenje više nije presudan izvor hrane. Ono je sada u prvome redu utjeha i potreba za bliskošću s majkom koja je odjednom većinu dana odsutna.

Kako si pomoći? Ako dijete pokazuje snažnu želju za dojenjem, zadržite jutarnji i večernji podoj koji će mu pomoći da prebrodi prijelaznu fazu odvajanja. Mali trik kako ćete znati je li dijete spremno za polagan prestanak dojenja: ako na traženje prsa djetetu uspijete nečim drugim odvući pozornost, a ono se ne sjeti ponovno ih tražiti, to znači da je spremno i prsa mu više nisu toliko važna kao utjeha.