Nakon dolaska iz rodilišta, optimalno do sedam dana nakon porođaja, patronažna sestra dolazi u kućni posjet na obavijest mame ili rodilišta. Tada pregleda novorođenče, uči roditelje o njezi kože, sluznice, pupčanog bataljka ili ranice, pokaže suho prebrisavanje novorođenčeta, kao i kupanje kada pupčana ranica zacijeli, podučava održavanju dišnih putova, pravilnom nošenju i držanju djeteta, sigurnosti i zaštiti djeteta, pravilnom postavljanju na dojku, kao i koristima dojenja za majku i dijete. U slučaju komplikacija kao što su zastojna dojka, mastitis, rascjep međice ili bilo koji fizički, psihički ili socijalni problem vezan uz majčinstvo i obitelj, patronažna će sestra biti uz majku i obitelj.

Nakon otpusta iz rodilišta roditelji imaju mnogo pitanja, a patronažna sestra tu je kako bi na njih odgovorila na praktičan način. Prvo i najčešće pitanje odnosi se na bebinu prehranu, a primarna je preporuka dojenje. Dojenje je najprirodniji i najzdraviji oblik prehrane djece novorođenačke i dojenačke dobi. Kako bi tijelo proizvodilo dovoljno mlijeka, dijete mora često i pravilno sisati. U najranijoj fazi važno je da dijete ima minimalno 10 – 12 podoja u 24 sata, 3 – 4 pokakane pelene i 5 – 6 mokrih pelena.

Svega 2,5% majki nema dovoljno mlijeka za dijete, sve druge majke imaju dovoljno za isključivo dojenje i na zahtjev. Isključivo dojenje znači prehranu djeteta samo majčinim mlijekom bez ikakvih dodataka (čaj, formula), dok na zahtjev znači da se djetetu dojka ponudi kada je traži.

Štucanjeje česta pojava u novorođenačkoj dobi, a nastaje zbog zraka koji dijete proguta tijekom dojenja ili hranjenja na bočicu. Dojenu djecu podignite na prsa, dok djeci koja se hrane na bočicu formulom treba ponuditi malo vode.

Dojenačke kolike i grčevi sljedeća su roditeljska briga, a javljaju se u između trećeg i četvrtog tjedna te spontano prestaju sa navršenih tri ili četiri mjeseca. Počinju u poslijepodnevnim i večernjim satima, svaki dan ili tri ili više dana u tjednu i traju oko tri sata. Ne izazivaju nikakva oštećenja kod djeteta, koje napreduje jednako kao i ostala djeca.

Vraćanje hrane (regurgitacija, bljuckanje) prisutno je kod većine djece u novorođenačkoj dobi zbog nedovoljno razvijenog mišića (sfinktera), a češće se javlja nakon obroka, prilikom podrigivanja. Obično nestaje nakon prve godine života.

Zdravom novorođenčetu nije potrebno svakodnevno čistiti nos; ako se primijeti iscjedak iz nosa ili su vidljive suhe naslage, potrebno je ukapati fiziološku otopinu ili pripravak s morskom vodom u spreju ili kapima te ukloniti vaticom ili pumpicom namijenjenom za čišćenje nosa. Važno je biti dovoljno nježan kako ne bi došlo do oštećenja sluznice.

Najbolji položaj za spavanje u prvih šest mjeseci života, što je također često pitanje mladih roditelja, jest na leđima u prostoriji s temperaturom 18-22 stupnjeva, zaštićenoj od propuha, izravnog sunca i velike buke iz okoline te pod redovitim nadzorom roditelja. Posteljina treba biti pamučna, bez nabora i jastuka, a krevetić je preporučljivo nadignuti na 45 stupnjeva. Novorođeno dijete polovinu vremena provodi spavajući, ritam se spavanja mijenja, a najveće promjene nastaju u dobi od dva do tri mjeseca.

Prva šetnja najčešće je između 10. i 14. dana, odnosno i ranije ako se majka osjeća dobro i vremenske prilike dopuštaju. Prva šetnja u hladnijim i zimskim mjesecima neka bude 15 – 30 minuta, a u toplijim i ljetnim mjesecima 30 i više minuta. Za vrijeme kiše, snijega, vjetra i temperature ispod nule, kao i za vrijeme velikih vrućina, ne preporučuje se izlazak s djecom (osim ljeti do 10 h i nakon 18 h). Odjeću treba prilagoditi vremenskim uvjetima.

Sve nedoumice mame trebaju riješiti raspitujući se kod svoje patronažne sestre, jer ne postoje “glupa ili smiješna” pitanja, a svaka će patronažna sestra rado odgovoriti na sva.

Tekst: Patronažna sestra Danijela-Lana Domitrović, bacc. med. techn, Hrvatska udruga medicinskih sestara, Društvo patronažnih sestara

Foto: Profimedia