Laktacijska žutica jest žutica zdravog novorođenčeta na prsima majke. Pojavljuje se ovisno o uzroku i vremenu nastanka u dva oblika: kao rana i kasna.

Rana se javlja od drugog do četvrtog dana djetetova života i uzrokovana je neadekvatnim hranjenjem, odnosno slabim unosom kalorija i tekućine. Zbog toga u prevenciji i liječenju takve žutice pomaže što češće stavljanje djeteta na prsa u prvim danima života (8-12 puta) kako bi se osigurao potreban unos kalorija i tekućine. To se postiže tako da se dijete stavlja na prsa već u rađaonici, doji na zahtjev i smješta zajedno s majkom (rooming in), što se provodi u našim rodilištima.

Kasna laktacijska žutica javlja se krajem prvog ili početkom drugog tjedna i traje više tjedana. Uzrokovana je majčinim mlijekom koje nekim svojim sastojcima oslabljuje funkciju enzima za izlučivanje bilirubina iz krvi, a s druge strane enzimom koji je prisutan u majčinom mlijeku uzrokuje vraćanje bilirubina koji je već izlučen natrag u krv. Ako žutica nije visoka, nema razloga za prekidanje dojenja i savjetuje se izlaganje djeteta dnevnom svjetlu. Ako je žutica visoka, dijete treba hraniti izdojenim i zagrijanim majčinim mlijekom (od dva do četiri dana). Izdojeno se mlijeko zagrijava tijekom 15 minuta na temperaturi od 56 stupnjeva, a potom se hladi na temperaturu tijela i daje djetetu. Na taj se način deaktiviraju sastojci iz majčina mlijeka koji uzrokuju žuticu. Ako je žutica vrlo visoka, preporučuje se fototerapija.

Sredinom prošlog stoljeća opaženo je da Sunčeva svjetlost smanjuje koncentraciju bilirubina u krvi. Tako je obasjavanje djece posebnim žaruljama sa svjetlom određene valne duljine, tzv. fototerapija, uvedeno u protokol liječenja žutice. Rezultat fototerapije (koja se popularno naziva “sunčanje”) jest smanjenje broja djece kojoj je bila potrebna izmjena krvi. Danas je fototerapiju moguće provoditi i u majčinu naručju i to tako da se novorođenče golo omota plastičnom “plahtom” i obasjava hladnim fotometrijskim svjetlom. Tako se novorođenče ne odvaja od majke i nema nuspojava na očima, pregrijavanja i isušivanja kao kod klasične fototerapije.

Tekst: Stipe Čular, dr. med., spec. pedijatrije

Foto: Profimedia