Kojim je pregledima novorođenče podvrgnuto odmah nakon rođenja i koja je njihova važnost za zdravlje

Kada majci prvi put stave novorođenče na prsa, to je zasigurno jedan od nezaboravnih trenutaka u njezinu životu. Nakon toga majka i novorođenče nakratko se razdvoje da bi neonatolog pregledao dijete te da bi se obavile druge potrebne radnje važne za zdravlje novorođenčeta. Koje to postupke prolazi dijete odmah nakon rođenja i koja je njihova važnost za zdravlje?

Jedna je od prvih provjera vitalnosti djeteta Apgar. Taj se test napravi minutu i pet minuta nakon rođenja djeteta te podrazumijeva promatranje djetetove boje kože, srčane akcije, disanja, tonusa mišića i refleksa. Vrijednosti se ocjenjuju s 0, 1 ili 2 boda. Maksimalan Apgar-indeks iznosi 10/10, što pokazuje da je adaptacija novorođenčeta dobra; nizak indeks, odnosno malen zbroj bodova, upućuje na ugroženost novorođenčeta.

“Majci dijete stavljamo na kožu čim se rodi jer je taj prvi dodir i osjećaj, uz olakšanje što je porođaj završio, i za nju i za dijete veoma važan. Neka djeca već tada uhvate bradavicu i pokušaju sisati. Još u rađaonici novorođenče se mjeri i važe, a te podatke ginekolog upisuje u dječju listu, kao i podatke o eventualnim problemima u trudnoći majke. Dijete i majka dobiju identifikacijsku narukvicu s istim brojem. Ako je sve u redu, u rađaonici novorođenče uz majku boravi od 30 do 60 minuta”, kaže dr. Vesna Vukelić iz Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu i nastavlja: “Nakon toga dijete se primi u dječju sobu, gdje dobiva injekciju vitamina K kao prevenciju pojave rane hemoragijske bolesti.”

Na pitanje postoji li alternativna opcija davanja vitamina K novorođenčetu oralnim putem, doktorica Vukelić kaže: “U svijetu postoje preparati za oralno davanje tog vitamina, ali je to nepouzdano jer je potrebno određeno vrijeme dok se resorbira iz probavnog sustava, a postoji i mogućnost da ga dijete ispljune. Važno je da novorođenče dobije vitamin K odmah nakon porođaja jer ga tada još ne proizvodi a nužan je u procesu zgrušavanja krvi. Sva novorođenčad ima do neke mjere fiziološki smanjenu koncentraciju vitamina K, a kod nekih je beba toliko smanjena da se očituje kao poremećaj zgrušavanja.”

Učestalost pojave tog poremećaja kod novorođenčadi iznimno je rijetka, otprilike jedan naprema nekoliko tisuća, no kada se dogodi, može biti vrlo opasna. Javlja se krvarenje u probavnom sustavu, a djetetovi unutrašnji organi i pluća mogu također biti zahvaćeni krvarenjem. Novorođenče počinje samo stvarati vitamin K kada se počne hraniti.

Prvo cijepljenje

U svijetu, a ponegdje i u nas, roditelji postavljaju pitanje o tome jesu li cijepljenje i davanje vitamina K injekcijom novorođenčetu uistinu potrebni u tim prvim trenucima nakon rođenja ili se mogu odgoditi koji dan ili tjedan. Naime, postoji mišljenje da je to nepotreban stres za novorođeno dijete. Doktorica Vukelić o tome kaže: “Kod davanja injekcije i cijepljenja novorođenče obično ne reagira jačom bolnom reakcijom. Vjerojatno osjeti ubod igle, ali to brzo prođe. Osim toga, razmjer između tog sitnog bola i rizika kojem bi dijete bilo izloženo kad ne bi primilo injekcije jasno govori za sebe.”

Prema hrvatskom zakonu, roditelji su dužni cijepiti dijete po kalendaru cijepljenja u određeno vrijeme i protiv određenih bolesti, no ako se tomu izrazito protive, odgovornost za dijete mogu preuzeti na sebe. Tada je potrebno kod bilježnika dati izjavu kojom potvrđuju da pod punom odgovornošću ne žele cijepiti dijete. Doktorica Vukelić kaže: “Stav je medicinske struke da je cijepljenje potrebno započeti odmah u rodilištu protiv hepatitisa B i tuberkuloze (BCG) kako bi dijete bilo imunosno sposobno odgovoriti na cjepivo. Prema Zakonu o pravima pacijenata, roditelji to mogu odbiti, no preporučujem da se u tom slučaju najprije dobro informiraju o mogućim rizicima – ne na internetskim forumima, nego u recentnoj literaturi stručnih osoba.”

Ako je majka rodila vaginalno, ona i dijete ostaju u rodilištu oko tri dana, a ako je trudnoća dovršena carskim rezom, bolničko se vrijeme produljuje na 5-6 dana. Za to vrijeme liječnici i medicinsko osoblje pažljivo prate što se događa s djetetom. Ako je riječ o nedonoščetu, mogu se očekivati određene smetnje u adaptaciji. Što je trudnoća bila kraća, ti su problemi veći, ponekad i opasni za život, pa se takva nedonoščad liječi na odjelu za intenzivnu njegu.

Većina rodilišta u Hrvatskoj, oko 80 posto, pripada skupini rodilišta prijatelja djece, što znači da je u njima omogućen 24-satni boravak rodilje i novorođenčeta uz najviše jedan sat odvojenosti zbog medicinske procedure. Jedan je od ciljeva rana uspostava uspješnog dojenja. Također, kontakt majke i djeteta u tim prvim danima omogućuje bolji psihomotorni i emocionalni razvoj djeteta. “Dok smo nekada u našem rodilištu nosili djecu majkama svaka tri sata, ona su sada s njima gotovo cijelo vrijeme. Naše medicinske sestre, koje su dobro izučene, pomažu majkama da uspješno svladaju tehniku dojenja i početne probleme u vezi s dojenjem i njegom”, kaže doktorica Vukelić.

Dijagnostičke pretrage

Jedan od najčešćih fizioloških poremećaja u novorođenčadi jest pojačana žutica. Prva se mjerenja obavljaju transkutanim bilirubinometrom, a ako se vrijednosti povećavaju onda se koncentracija bilirubina mjeri iz uzorka krvi. Vesna Vukelić nastavlja: “Mora li dijete na fototerapiju zbog izražene žutice, ono u inkubatoru mora biti golo, zaštićenih očiju i spolovila, a majka ga dolazi dojiti ili ga mi donosimo k njoj u sobu. Ako je majka imala infekciju ili druge probleme u trudnoći, ili stanje djeteta to zahtijeva, obavljaju se i druge dijagnostičke pretrage – hematološke, biokemijske, bakteriološke te prema potrebi ultrazvučna dijagnostika srca, bubrega, kukova, kao i rendgen. Djetetova krvna grupa određuje se vađenjem krvi iz pupkovine samo kod Rh-negativnih majki. Naime, ako je dijete Rh-pozitivno, majka treba dobiti zaštitna antitijela koja sprečavaju senzibilizaciju protiv Rh-pozitivnih eritrocita, što bi bilo opasno za čedo u idućoj trudnoći. U svakom rodilištu radi se i probir na oštećenje sluha novorođenčeta. Tu je pretragu veoma važno obaviti pravodobno kako bi se, ako nešto nije u redu s djetetovim sluhom, što ranije detaljno ispitale funkcije slušnog živca te po potrebi preporučila rehabilitacija. Radi se i metabolički probir za fenilketonuriju i hipotireozu. Fenilketonurija je genetska metabolička bolest koja je vrlo rijetka – njena je učestalost oko 1:8000 – ali ako se s dijagnozom zakasni i bolest se razvije, dolazi do teške psihomotorne retardacije. Dijagnostika je jednostavna, načini se iz kapi krvi, a pravilnom prehranom i pravovremenom terapijom omogućuje se daljnji normalan razvoj djeteta. Kontrolira se hormon štitnjače, također iz kapi krvi, i šalje se u centralni laboratorij. Time se omogućuje rano otkrivanje i liječenje nerazvijenosti štitne žlijezde. Pravodobna terapija omogućuje normalan psihomotorni razvoj djeteta.” Nakon porođaja djetetu se jednokratno u oči kapaju antibiotske kapi koje su prevencija konjunktivitisa. Naime, budući da rodnica majke nije sterilna, postoji mogućnost da na dijete budu prenesene određene bakterije.

Tijekom boravka u rodilištu majke dobivaju informacije o tome što se događa s njihovom djecom. “U jutarnjoj viziti u dječjoj sobi pregledavamo djecu i eventualno dajemo terapiju, a zatim idemo u vizitu majkama u sobu, gdje one dobivaju sve informacije. Majke uvijek mogu pitati pedijatra ili medicinske sestre sve što ih zanima ili zabrinjava, nikada nisu prepuštene sebi, tu je uvijek netko tko se brine o njima”, ističe doktorica Vukelić za kraj.

Više o Apgar testu čitajte iOVDJE!

Želite li ocjene svojih novorođenih bebica usporediti s drugim bebama i mamama, pridružite se temi naForumu!

Tekst: Snježana Krčmar Foto: Thinkstock