Sindrom iznenadne smrti dojenčeta

Preventivne mjere s kojima nećete pogriješiti

Jedan od podsvjesnih strahova roditelja u prvoj godini djetetova života jest i strah od sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS), u narodu poznatog kao smrt u kolijevci.

 

SIDS znači nenajavljenu i neočekivanu smrt dojenčeta koje je dotad bilo zdravo, najučestaliji je između 2. i 4. mjeseca života i češći je kod muške djece te u zimskim mjesecima. U Hrvatskoj je 2010. godine od SIDS-a umrlo osmero djece, što čini 4,2 posto smrtnih slučajeva u dojenačkoj dobi (izvor HZJZ).

 

 

Rizične okolnosti

 

Kako klasična znanstvena istraživanja, pa i ona usmjerena na genske uzroke, nisu našla uzrok SIDS-a, takozvani rizični čimbenici dobili su na vrijednosti. Smatra se da je majčino uživanje duhana u trudnoći, a navodno i tijekom dojenja, rizično ponašanje. Rizične su okolnosti i boravak djece u zadimljenom prostoru, premlada majka i lošije socioekonomsko stanje (iako se SIDS pojavljuje u obiteljima svih profila i socioekonomskih uvjeta), nekvalitetna ili nikakva prenatalna zaštita, djeca rođena prije termina (prije 37. tjedna trudnoće) i ona rođena s malom porođajnom masom (nižom od 2500 grama). Također, vjerojatnost ponavljanja SIDS-a u istoj obitelji veća je od uobičajene i iznosi od šest do osam posto.

 

 

Preventivne sigurnosne mjere

 

 

• Redoviti pregledi liječnika i posjeti patronažne sestre

 

Rana i redovita prenatalna njega i kontrola nužne su za zdrav porođaj. Jednako tako, redoviti odlasci s djetetom na kontrole pedijatru te cijepljenje djeteta prema njegovoj preporuci umanjuju vjerojatnost SIDS-a. Bitno je, također, da još tijekom trudnoće kontaktirate svoju patronažnu sestru kako bi vam dala sve potrebne upute i na najbolji vas način pripremila za porođaj i roditeljstvo.

 

 

 

 

• Dojenje

 

Ako je moguće, dojenje je najbolji izbor za zdravlje djeteta i majke. Dojena djeca imaju bolji imunitet, pa rjeđe obolijevaju od težih infekcija gornjih dišnih putova. S obzirom na to da takve infekcije ometaju disanje, mogu s ostalim rizičnim faktorima inicirati smrt djeteta.

 

 

 

 

• Djeca obvezno trebaju spavati na leđima

 

Većina žrtava SIDS-a nađena je u potrbušnom položaju, kako su i bile stavljene spavati. Praćenjem učinaka inicijativa za spavanje djece na leđima, pokazalo se da su one u različitim zemljama dovele do smanjenja učestalosti SIDS-a i do 70 posto. Daljnja istraživanja pokazala su da spavanje u bočnom položaju nije dovoljno sigurno jer se djeca lako mogu okrenuti u potrbušni položaj, pa se preporučuje isključivo spavanje na leđima.
U toj je situaciji nešto češća pojava zaležanog zatiljka, a to se može spriječiti drugim mjerama dok je dijete budno. Također, spavanje na leđima smanjuje vjerojatnost apneje (prekida disanja duljeg od 20 sekundi). U slučaju zdravstvenih problema zbog kojih bi djeca trebala spavati na trbuhu (hendikep, prerano rođeno dijete, dijete koje često povraća nakon hranjenja ili ima problema s disanjem, plućima i srcem), razgovarajte s patronažnom sestrom o tome u kojem biste položaju trebali dijete staviti spavati.

 

 

• Dijete mora spavati u svojem krevetiću u roditeljskoj sobi

 

Spavanje roditelja uz malo dijete, pogotovo ako je roditelj pospan ili umoran, vrlo je rizično za dijete. Također, nije dobro da s bebom spavaju starija braća ili sestre. Preporučuje se da dojenče spava u svojem krevetu u sobi s roditeljima jer se tako smanjuje vjerojatnost od pojave SIDS-a.

 

 

• Krevetić mora imati ravni tvrđi madrac, bez jastuka i igračaka

 

Dijete ne bi smjelo spavati na dekicama, vodenom ili zračnom krevetu, u nosiljci ili kolicima, na janjećoj koži, jastuku, perju, ručnicima i ostalim mekim materijalima. Preko ravnoga tvrđeg madraca treba biti samo čvrsto zategnuta plahta.
Na krevetiću ne smiju biti nikakve igračke i zaštitne platnene ogradice, bočni držači, ručnici ili bilo što što bi dijete moglo povući sebi na glavu ili što bi mu moglo onemogućiti micanje.
Dijete trebamo pokrivati do prsa, prekrivačem učvršćenim za krevetić, ali tako da djetetove nožice dosežu dno krevetića i da ne može spuznuti ispod pokrivača. Vreća za spavanje idealno je rješenje.

 

Preporučuje se i podizanje gornjeg dijela kreveta za 45 stupnjeva. Ako na krevetiću nemate pomični madrac, možete ispod gornjih nogu krevetića postaviti knjige ili cigle kako biste postigli takav nagib.

 

 

• Ne namećite djetetu dude varalice

 

Uporaba duda varalica pokazala se dobrom praksom pri uspavljivanju djece, no ne treba ih silom nametati djeci ako ih odbijaju, niti ih treba pokušavati stavljati djetetu u usta nakon što je već zaspalo.

 

 

• Pazite na temperaturu prostorije i bebinu odjeću

 

Temperatura prostorije u kojoj dijete boravi i spava mora biti ugodna jer pregrijana prostorija otežava disanje. Pretpostavlja se da bebe koje mogu postati žrtve iznenadne dojenačke smrti imaju problema s regulacijom topline, a roditelji su inače skloni pretjerano odjenuti dijete, kao i previše zagrijati prostor.
Tijekom spavanja dovoljno je da je prostorija zagrijana na 18 stupnjeva te da je redovito prozračivana i s dovoljno vlage u zraku.

 

Odjeća djeteta mora biti pamučna, dovoljno prostrana, ali ne i previše, bez dodatnih gumbića, vezica i detalja koji se mogu otkinuti. Kapica se ne preporučuje, pogotovo ne ona koja se veže ispod vrata. Ako niste sigurni je li djetetu toplo, provjerite toplinu između njegovih lopatica. Ako je to mjesto ugodno toplo i suho, sve je u redu.

 

 

Monitori i slični uređaji za sigurnost djece

 

Dosad nije nedvojbeno dokazana učinkovitost i sigurnost tih uređaja za djecu, pa ih neki ne preporučuju kao preventivnu mjeru. Drugi pak preporučuju monitore srčane akcije i disanja kao optimalan način monitorskog nadzora u otkrivanju SIDS-a u djece koja inače imaju respiracijskih problema ili u nedonoščadi s apnejama i bradikardijama (prestancima disanja i usporenjima srčanog ritma).

 

Neki autori preporučuju uporabu pulsnih oksimetara (jednostavnija vrsta monitora), čija je navodna prednost u ranijem aktiviranju alarma. Svi se ti monitori mogu primijeniti u djece koja spadaju u rizičnu skupinu, ali je potrebno prije toga roditelje naučiti prepoznavati ugrožavajuća stanja pri pojavi alarma i poučiti ih mjerama reanimacije. Usto, roditelje je potrebno upozoriti na to da se prepoznavanjem SIDS-a ne može uvijek i izbjeći smrt djeteta. Ipak, činjenica je da se uz primjenu kardiorespiracijskih monitora u nadzoru dojenčadi roditelji osjećaju sigurnije.

 

 

Tekst: Lejla Dervoz Rajić

 

Foto: Thinkstock

Preporučujemo

Tagovi: , ,

Vezano uz temu

Opremanje svih rodilišta u Hrvatskoj i unaprjeđenje uvjeta za mame i bebe

Zanimlijve informacije stižu sa press konferencije UNICEF-a: Hrvatska…

Dojenje je moguće i uz dijabetes

Mame koje imaju dijabetes tipa 1 ili 2…

Mala škola dojenja u Zadru

U srijedu, 19. lipnja 2019. godine u Multimedijalnoj…

Pročitajte i:

Kažem vam, bebe imaju senzore!

Sjećam se kako mi je moja draga mentorica koja je rodila četvero djece pričala kako…

Stanja s novorođenčetom kod kojih je potrebno potražiti liječničku pomoć

Nakon otpusta iz rodilišta roditeljima u mnogočemu mogu pomoći patronažne sestre, no ovo su znakovi…

Što nam govori bebino lice?

Mimika djeteta može nam od prvih dana otkriti mnogo o blagostanju i zdravlju djeteta

Što pridonosi povezivanju majke i bebe i zašto je važno?

U online istraživanju tijekom svibnja 2018. godine sudjelovala je 241 majka dojenčeta između jednog mjeseca…