Pročitajte savjete patronažnih sestara o njezi kože novorođenih beba te kako umiriti i izliječiti moguće promjene na koži i sluznicama

Koža kao najveći organ našeg tijela, posebice nakon rođenja i u ranoj dojenačkoj dobi, zahtijeva svakodnevnu njegu.


Neposredno nakon rođenja na koži mogu biti vidljive nakupine prirodne zaštite kože tijekom trudnoće − vernix caseosa. Kako bi se održalo dobro zdravlje kože djeteta, treba dopustiti da se verniks prirodno upije ili da ga majka nježnom masažom jagodicama prstiju utrlja u kožu djeteta. Kod prenesenog djeteta koža može biti izrazito suha i ispucala jer se verniks upio u kožu prije rođenja.


Površinski sloj kože novorođenčeta mnogo je nježniji u odnosu na odraslu dob, potkožno je masno tkivo tanje, aktivnosti žlijezda lojnica i znojnica te imunosni sustav nisu u potpunosti razvijeni. Reducirane količine lipida (masti) utječu na mehanizam termoregulacije, koža je podložnija isušivanju, negativnim učincima sunca i mehaničkim podražajima.


Osim toga, površina je kože blago kisela, pH iznosi oko 5,5 − i upravo taj kiseli zaštitni sloj onemogućuje razmnožavanje štetnih bakterija i gljivica, sprečava gubitak vode i stabilizira lipide u potkožnom sloju kože. Ako se kiselost kože promijeni, ona je sklonija dehidraciji, razvoju infekcije i promjenama pri kontaktu s raznim alergenima.



Privremene promjene na koži i sluznicama kod beba



Bijele naslage u usnoj šupljini (soor)


Zbog nedovoljno razvijenih žlijezda slinovnica i njihove funkcije u obrani od mikroorganizama mogu se u usnoj šupljini novorođenčeta pojaviti bijele promjene koje nalikuju na grudice mlijeka.


Promjene zahvaćaju područje jezika i veći dio usne šupljine, a ako se prošire na grlo i jednjak, mogu prouzročiti znatne probleme u hranjenju. Riječ je o sooru, u narodu zvanome mlječac, koji uzrokuju gljivice Candida albicans.


Kad se pojave prve promjene, moguće je naslage ukloniti gazom natopljenom u fiziološku otopinu ili prokuhanu vodu. Potrebno je laganim pokretima čistiti djetetovo nepce, jezik i unutarnju stranu obraza, ali je važno sa svakim ulaskom u usnu šupljinu uzeti novu gazu i ponoviti postupak.


Ako se promjene ne smanjuju, potrebno je bez odgađanja kontaktirati patronažnu sestru koja će u slučaju potrebe dijete uputiti pedijatru kako bi dobilo antimikotičnu terapiju.



Tjemenica


Tjemenica je vrlo česta pojava u dojenačkoj dobi. Smatra se fiziološkim poremećajem vlasišta, koji nastaje zbog prolaznog djelovanja majčinih hormona i pojačanog rada žlijezda lojnica. Najčešće se na vrhu tjemena uočavaju ljuskaste naslage bijelo-žućkaste boje, koje se mogu proširiti na uške, vrat i gornji dio lica.


Kad se pojave prve promjene, preporučuje se obuhvaćene dijelove namazati vatom natopljenom neutralnim dječjim uljem nekoliko sati prije kupanja da ljuskice omekšaju.


U vrijeme kupanja vlasište treba oprati s nekoliko kapi blaga dječjeg šampona, nježno uz pomoć trljačice ili gaze vlasište treba istrljati, dobro isprati vodom i na kraju iščetkati kosicu. Ako je zahvaćeno veće područje, ulje se može namazati navečer prije spavanja i pustiti da djeluje preko noći. U tom slučaju djetetu treba staviti pamučnu kapicu. Ne preporučuje se nasilno skidati ljuskice s vlasišta jer se može oštetiti površinski sloj kože, što pak pogoduje nastanku infekcije.



U većini slučajeva tjemenica se pojavljuje u lakšem obliku i vrlo se brzo rješava. Predrasuda da se tjemenica pojavljuje zbog loše higijene nije znanstveno utemeljena.






Milije


Milije su sitne bijele točkice na djetetovoj koži koje nastaju zbog viška masnoće (sebuma). Najčešća je lokalizacija milija na području nosa i čela. Ne preporučuje se trljanje ni mazanje tih promjena zbog moguće iritacije i oštećenja površine kože. Lice treba njegovati uobičajenim pranjem u običnoj vodi. Milije nestaju spontano i nije ih potrebno liječiti.



Novorođenački prištići


Dvadeset posto djece rađa se s prištićima ili se oni jave u prva dva tjedna života. Češće se javljaju kod dječaka i jače su izraženi kad dijete plače. Mogu se zadržati na koži djeteta nekoliko mjeseci i spontano nestati bez dodatne njege. Ako ne prođu kad dijete napuni tri mjeseca, potrebno se posavjetovati s pedijatrom.



Ljuskava suha koža


Ljuštenje kože u prvim danima života normalna je fiziološka pojava, koja je najizraženija u području ručnih i nožnih zglobova. Posljedica je nezrelosti žlijezda lojnica. Na mjestima pojačanog ljuštenja koža može biti izrazito suha i lagano crvenkasta. Ta je pojava češća kod prenesene djece. Potkraj trudnoće sloj se verniksa stanjuje i koža dolazi u doticaj s plodovom vodom. Dodatna njega nije potrebna.



Pelenski osip


Pelenski osip može se javiti u bilo kojoj dobi djeteta jer ga uzrokuje nadražaj površine kože. Njegovu nastanku pogoduju produkti razgradnje urina i stolice, trljanje vlažnih ili tijesnih pelena i neredovito mijenjanje pelena. Češće se javlja u novorođenčadi sa soorom, kod djece koja uzimaju antibiotike, nakon uvođenja dohrane ili uporabe novih sredstava za pranje odjeće.


Liječenje lakših oblika uključuje postupke pojačane njege pelenskog područja, izlaganje kože toplom zraku i njezino sušenje (oprez: opekline!), upotrebu zaštitne kreme te čestu zamjenu pelena. Ako oštećenje kože ne prođe ili se pogorša, dijete obvezno treba odvesti liječniku.




Infekcija kože pelenskog područja


U području toplog i vlažnog okoliša na dugotrajan pelenski osip mogu se naseliti različiti mikroorganizmi, najčešće Candida albicans. Promjene na koži zahvaćaju cijelo pelensko područje uključujući i pregibe te unutrašnju stranu natkoljenica. Koža postaje sjajna, na pojedinim se dijelovima ljušti, hrapava je, crvena, vruća i bolna na dodir.


Opće higijenske mjere jednake su kao i kod pelenskog osipa, uz obvezan pregled pedijatra radi određivanja načina liječenja.



Osip od vrućine


Sitan osip, blijed ili ružičast, obično izbija na čelu, licu, pregibima vrata, prsima i rukama. Najčešće je uzrokovan prekomjernim odijevanjem dojenčeta, češće se viđa ljeti, u vrijeme toplog i vlažnog vremena.


Osip spontano nestaje bez liječenja. Potrebno je skinuti višak odjeće, rashladiti kožu djeteta u suhom prostoru bez vjetra ili kupanjem u mlakoj vodi.



Njega kože


Djecu treba redovito kupati i tuširati u mlakoj vodi (pretopla voda izaziva svrbež). Kako se koža ne bi isušila, potrebno je također smanjiti trajanje kupanja. Preparati trebaju biti dermatološki, a dobri su i gelovi bez sapuna (sapun isušuje kožu). Nakon kupanja važno je pažljivo isprati kožu tuširanjem te je nježno tapkanjem obrisati. Za njegu koristite neutralne kreme i preporučenu terapiju pedijatra (savjetuje se primjena krema s većim sadržajem ulja na trup, a “masnijih” preparata na ekstremitete).



Za časopis Moje dijete, lipanj 2012., tekst napisale:


Božena Vrabec, dipl. med. techn., pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Dom zdravlja Zagreb − zapad i


Danijela Krištić, bacc. med. techn., patronažna sestra, Dom zdravlja Zagreb − zapad


Foto: Thinkstock



Više o njezi bebine kože čitajte u tekstovima:


Odgovori patronažne sestre o prvom kupanju u moru, njezi intimnog područja i dohrani


Najčešće pogreške u njezi dječje kože