Osjećaj prisnosti s bebom kod nekih majki se rodi još u trudnoći. Druge ga dožive neposredno nakon porođaja kad im dijete polože na prsa, a treće nešto kasnije. Sve tri varijante su sasvim normalne

Intenzivan osjećaj prisnosti između roditelja i novorođenog djeteta jedan je od najljepših osjećaja koje čovjek može iskusiti. To će sa smiješkom potvrditi mnogi roditelji jer znaju koliko ih ljubav prema njihovu malenom biću usmjerava u tom velikom i odgovornom zadatku zvanom roditeljstvo.


No, povezanost s djetetom nije nešto što nužno dolazi s rođenjem djeteta, niti se samo po sebi podrazumijeva. Koliko god roditelji žele da taj osjećaj bude prisutan pri prvom pogledu na dijete, ili čak i prije, katkad se to jednostavno ne dogodi. Neki roditelji prvih dana, umjesto ljubavi i povezanosti, osjećaju samo zbunjenost i pomiješane osjećaje. Što sad s bebom, kako je primiti, kako s njom komunicirati, što joj treba?



Prvo vrijeme prilagodbe


Zbog tih i sličnih nedoumica roditelji ne bi smjeli osjećati grižnju savjesti. Riječ je o posve normalnoj i prirodnoj reakciji. Roditelj i novorođenče moraju se upoznati, prilagoditi jedno drugome, kao i novim uvjetima života. Ako je porođaj bio težak i majka je bila jako iscrpljena, ili je došlo do nekih drugih komplikacija, u tim će se slučajevima proces povezivanja za kratko odgoditi, no ne zadugo. Većina pomalo zbunjenih roditelja sve će to vrlo brzo nadoknaditi svakodnevnom brigom o djetetu: njegovanjem, uspavljivanjem, presvlačenjem, kupanjem... To su savršene prilike za međusobno zbližavanje i bolje upoznavanje.



Dodir i maženje


Potreba za dodirom prisutna je i kod roditelja i kod djeteta od prvog dana njihova susreta. Dodirom možete potaknuti dijete na budnost, na san ili mu pružiti utjehu. Roditelji će od prvih susreta instinktivno dodirivati i maziti svoje dijete, a ono će nakon nekog vremena moći razlikovati tatin dodir od majčinoga. Posebno će uživati u trenucima kad ćemo se baviti njime dojenje, kupanje, presvlačenje, vježbanje, odnosno u svim trenucima u kojima je prisutan dodir i druženje. Pri presvlačenju ostavite dijete neko vrijeme bez pelena, uzmite ga u naručje i milujte po leđima i glavici. Postupno kroz svakodnevna druženja stvarat će se osjećaj obostrane privrženosti, vi ćete biti sve slobodniji i opušteniji u kontaktu s djetetom, a time će nestajati i vaša zbunjenost ili nespretnost.



Masaža i vježbice


Kroz svakodnevni kontakt s djetetom shvatit ćete koliko se snage i potencijala skriva u tome malom biću. Od veselja ćete poželjeti podignuti bebu u zrak (to obično rade tate) i pomicati je kao da leti, ili ćete je samo lagano zanjihati. Slobodno to učinite i prije nego što dijete navrši pola godine. Zapravo, s tom igrom možete započeti kada dijete navrši dva mjeseca. Bit će tu puno smijeha i veselja, ali i učenja – dijete će stjecati osjećaj sigurnosti i povjerenja u roditelja, vježbati osjećaj za ravnotežu, učiti iskazivati osjećaje. I obične vježbice za kukove koje će vam pokazati pedijatar su odlične. Dijete s kojim se puno radi i puno komunicira brže se fizički i kognitivno razvija, a kasnije se lakše socijalizira.


Važno! Vježbice morate pravilno provoditi. Potražite odgovarajuću literaturu i posavjetujte se s pedijatrom. Sve vježbice za razgibavanje mišića i udova svakako se moraju izvoditi bez naglih pokreta i vrlo oprezno jer bebe su nježne i krhke.



Razvoj privrženosti između tate i djeteta


Iako muškarci danas puno više vremena provode uz dijete, njeguju ga i ostvaruju s njime prisan kontakt, duboka povezanost između tate i djeteta najčešće dolazi nešto kasnije. Ona obično bude rezultat njege i druženja tate s djetetom.


Važno je znati da tate na svoj način uspostavljaju blisku vezu s djetetom i da to ne treba uspoređivati s odnosom između majke i djeteta. Ono što će vam također otvoriti vrata jest spremnost da pomognete pertnerici:



  • kupanje bebe



  • noćna presvlačenja, utjehu i pripremu bočice, hranjenje (ako se dijete hrani na bočicu)



  • igranje na tatin način (žustrije i malo ”grublje” igre razvijaju djetetov sustav za ravnotežu i jačaju mišiće cijelog tijela)



  • uspavljivanje, čitanje i pjevanje uspavanki



  • ”razgovor” s bebicom te odgovaranje na zvukove koje ona proizvodi



  • nošenje bebe, koja tako može osjetiti čvršću tatinu ruku, njegovu grublju kožu lica te bolje čuti tatin dublji glas



  • obavljanje kućanskih poslova