Kako biti bolji u odgoju pitanje je koje si svaki roditelj često postavlja. Kada tome dodamo i izazove s kojima se danas susreću gotovo svi roditelji – od uspostavljanja ravnoteže privatnog i poslovnog života, mnoštva informacija dostupnih na internetu, promjene odgojnih praksi kao i samih struktura obitelji, posebno je važno obratiti pozornost na razvoj i mentalno zdravlje djece i mladih. Naime, adolescencija je praćena brojnim fizičkim, emocionalnim i kognitivnim promjenama, a nedovoljno razumijevanje razlika koje postoje između adolescenata i odraslih osoba čest je izvor frustracije kako roditelja, tako i mladih.
Stoga je i roditeljima potrebna pomoć u odgoju pa je s tim ciljem održana radionica 'Kako biti bolji roditelj - od uspostave odnosa do izazova roditeljstva u adolescenciji' u sklopu projekta Mentalna higijena čiji je cilj pružanje dodatnog znanja i pomoći u području mentalnog zdravlja djece i mladih. Radionicu je održala profesorica psihologije i predsjednica Hrabrog telefona Hana Hrpka koja donosi nekoliko osnovnih smjernica za uspješnu komunikaciju s djetetom:
ISPROBAJTE
- razumjeti dijete i pokazati mu da s njim suosjećate
- prepoznati emocije kod djeteta i prihvatiti ih upravo takve kakve jesu iako je vaša reakcija možda sasvim drugačija
- pustiti dijete da se isplače ako mu je to potrebno
- koristiti rečenice poput: Vidim da si tužan i to je u redu ili Prirodno je da si ljuta u ovoj situaciji
- vjerovati djetetu (kada nam govori kako se osjeća, što misli... ili nešto drugo)
- dati onome što vam dijete govori na važnosti
- koliko god se vama neki dječji problem činio beznačajnim, djeci su njihovi problemi veliki i stvarni
- saslušati dijete strpljivo do kraja, pustiti ga da vam ispriča sve što želi
- pokazati interes za ono što vam dijete govori
- slušati aktivno i nastojati razumjeti dijete
- postavljati pitanja i potpitanja
- provjeriti jeste li sve dobro razumjeli
- tražiti dijete da vam razjasni nešto ako je potrebno ili ako vam je nejasno
- manje govoriti
- ako osjetite ljutnju prema djetetu zbog nečeg što vam je ispričalo, prvo probajte proraditi i otpustiti svoju ljutnju nasamo i umiriti se prije nastavka razgovora
- otvoriti teške teme s djetetom
- pitati dijete sve što vas zanima
- provjeriti pretpostavke koje imate o tome kako je dijete i što se s njim događa
IZBJEGAVAJTE
- okrivljavanje, kritiziranje, osuđivanje
- tješiti djecu i zahtijevati od njih da su uvijek vedro raspoložena
- braniti djeci da izražavaju neugodne emocije poput tuge ili ljutnje
- rečenice poput: Pravi muškarci ne plaču ili Prestani se ljutiti
- dovoditi u pitanje iskrenost djetetovih riječi ako za to nemate neki konkretan dokaz
- umanjivati djetetov problem
- rečenice poput: Ma nije ti to ništa., Drugoj djeci je gore., Meni je bilo gore kada sam bio dijete., Pričaš gluposti ili Kada budeš stariji, to će ti biti nevažno/smiješno. Takvim rečenicama šaljemo poruku da zapravo ne slušamo i ne prihvaćamo dijete
- prekidati dijete dok priča
- požurivati ga ili tražiti da skrati priču
- nuditi svoja objašnjenja i viđenja situacije bez da provjerimo kako dijete čuje i doživljava to što govorimo
- raditi nešto drugo dok razgovarate s djetetom
- pretpostavljati što se događa ili kako se dijete u vezi toga osjeća
- ignorirati ono što ne razumijete
- razgovarati s djetetom dok ste jako ljuti na njega
- planuti i vikati na dijete
- čekati da dijete otvori teške teme. Djeci je to teže nego vama
.png)
.png)
7 načina kako bebi pomoći kod zatvora: Ako je stolica jako tvrda, u malim kuglicama, evo što trebate činiti
10 životnih lekcija koje možete dobiti od svoga dvogodišnjaka
Baby Lasagna objavio slikovnicu: Priča o predivnom prijateljstvu s jednookim ljubimcem
Tata ljubi petogodišnjeg sina u usta: Optužili ga da će mu prenijeti bakterije i karijes
Majčino mlijeko boje jagode: Mama pokazala što stoji iza ovog fenomena